Slijetanje prvih šest od 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale povijesni je događaj za sigurnost Hrvatske, ocijenio je u uvodnom dijelu sjednice Vlade premijer Plenković istaknuvši da će moderni zrakoplovi u sljedećih 40-ak godina štititi hrvatsko nebo, kopno i more. “Naša je obrambena sposobnost, a još više sposobnost odvraćanja dignuta na razinu kakvu nikada prije nismo imali”, poručio je. Izdvojio je i veliki uspjeh hrvatske Vlade vezan uz nove transeuropske prometne koridore, s obzirom da je Hrvatska, uz Njemačku, jedina članica EU-a koja je uvrštena na čak četiri koridora, a osvrnuo se i na nove gospodarske pokazatelje, posebno na revidiranu procjenu rasta BDP-a u 2023. na 3,1 posto.
Naglasio je da se radi o velikom uspjehu hrvatske Vlade vezanom uz dogovor uz nove transeuropske koridore pojasnivši da je Hrvatska, uz Njemačku, jedina članica Europske unije koja se nalazi na čak četiri europska koridora – mediteranskom, zapadno balkanskom, Baltik – Jadran i Rajna – Dunav.
Otvarajući današnju, 302. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktivnosti i tema iz protekloga tjedna.
Istaknuo je da je jučer u Hrvatsku doletjela prva skupina od šest, od ukupno 12, višenamjenskih borbenih aviona Rafale koji će, dodao je, u sljedećih 40-ak godina štititi hrvatsko nebo, kopno i more.
“Riječ je o povijesnom danu za sigurnost Hrvatske”, naglasio je premijer Plenković poručivši kako je dolaskom Rafalea hrvatska obrambena sposobnost i sposobnost odvraćanja dignuta na razinu kakvu nikada prije nije imala.
Podsjetio je na stratešku odluku ove Vlade na početku prvog mandata o nabavi novih borbenih aviona za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Nakon prvog procesa, koji nije doveden do kraja, proveden je drugi koji je bio koordiniran izravno iz Ureda predsjednika Vlade.
Naglasio je da je proces vođen transparentno i rigorozno, prikupljene su četiri ponude, za dva nova i dva korištena aviona.
“Odlučili smo se za francuske Rafale koji su po svojim performansama, cijeni, opremi i naoružanju bili najbolji odabir za novac koji je hrvatska država osigurala”, kazao je premijer.
Dodao je da je proces nabave aviona bio vrlo složen i zahtjevan vojno odnosno sa stajališta struke, pravno i financijski, zahvalivši svima koji su sudjelovali u realizaciji tog projekta.
Nastavljaju se velika ulaganja u hrvatske obrambene sposobnosti
Naglasio je da cijena aviona, koji su koštali s PDV-om preko milijardu eura, nije utjecala na javni dug zahvaljujući odgovornom vođenju javnih financija i planiranih isplata.
Posebno je čestitao pilotima, mehaničarima i tehničarima koji su prošli zahtjevnu obuku u Francuskoj.
Strateško partnerstvo koje je uz ovu suradnju uspostavljeno s Francuskom dodatno će osnažiti političke i gospodarske odnose između dvije zemlje, kazao je predsjednik Vlade.
Naglasio je da je nabava ovih aviona samo dio procesa jačanja sposobnosti Hrvatske vojske i općenito obrambenih sposobnosti Hrvatske, podsjetivši da je proračun Ministarstva obrane u odnosu na početak prvog mandata ove Vlade 2016. godine više nego udvostručen.
Između ostaloga, naveo je, nabavljeni su helikopteri Black Hawk, borbena vozila pješaštva Bradley, protuzračni obrambeni sustav Mistral 3, kojeg se planira dopuniti novim sustavom zemlja zrak srednjeg dometa, itd.
Najavio je nastavak ulaganja u vojsku u razdoblju koje slijedi, i u zrakoplovstvo i u kopnenu vojsku, a posebno u Hrvatsku ratnu mornaricu.
Veliki uspjeh Hrvatske – uz Njemačku jedina članica EU koja se nalazi na čak četiri europska prometna koridora
Od ostalih aktivnosti izdvojio je konferenciju o prometnoj povezanosti u Jadransko-jonskoj regiji – koridor zapadni Balkana-istočni Mediteran. Naglasio je da se radi o velikom uspjehu hrvatske Vlade vezanom uz dogovor uz nove transeuropske koridore pojasnivši da je Hrvatska, uz Njemačku, jedina članica Europske unije koja se nalazi na čak četiri europska koridora – mediteranskom, zapadno balkanskom, Baltik – Jadran i Rajna – Dunav.
Kada se gleda proporcionalno, dodao je, Hrvatska je uvrstila najviše dodatnih kilometara svojih pruga i autocesta – 802 kilometra pruga i 706 kilometara autocesta.
Uvrštene su i nove luke – Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres – i novi urbani čvorovi – Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split.
Na taj su način, pojasnio je, po prvi puta prometni koridori povučeni do Splita, što je jako važno jer je sada i Dalmacija uključena u prometnu mrežu.
Bit uvrštavanja pojedinih dionica jest da se time stvaraju pravne podloge za financiranje projekata kojima se unaprjeđuje prometna infrastruktura.
Revidirani gospodarski pokazatelji – rast u 2023. 3,1 posto; prosječna plaća veća za 500 eura u odnosu na početak mandata ove Vlade
Osvrnuo se i na revidirane podatke Hrvatskog zavoda za statistiku o rastu realnog BDP-a u 2023., od ranijih 2,8 posto na 3,1 posto, istaknuvši da se radi o jednom od najviših u Europskoj uniji te tendenciji da se taj rast nastavi.
Prema najnovijim podacima, dodao je, porasla je i prosječna plaća u Hrvatskoj u veljači u odnosu na siječanj te iznosi 1248 eura.
To znači, istaknuo je, da je u dva mandata ove Vlade prosječna plaća narasla za 500 eura.
Udio javnog duga u BDP-u u prošloj godini spušten je na 63 posto, a što se tiče stupnja razvijenosti Hrvatske u odnosu na prosjek EU-a sa 62 posto u 2016. sada smo na 76 posto.
“To znači da smo kao Vlada, u ovim brojnim isprepletenim krizama, djelovali pravovremeno, cjelovito i odgovorno pomogli onima kojima je trebalo s nizom kriznih paketa, osobito najranjivijima, držali subvencionirane cijene energenata, držali potrošačku košaricu fiksiranu i limitiranu, a istodobno smo vodili računa o odgovornom upravljanju javnim financijama i dali prostor hrvatskom gospodarstvu da ostvare značajan gospodarski rast”, poručio je predsjednik Vlade.
Snažna politička i gospodarska potpora Hrvatske Bosni i Hercegovini
Izdvojio je i sudjelovanje na Međunarodnom gospodarskom sajmu u Mostaru, čija je Hrvatska ove godine bila zemlja partner.
U tom je kontekstu naveo da je gospodarska razmjena Hrvatske i Bosne i Hercegovine sve intenzivnija i veća, što se vidi i po ulaganjima i prometnoj povezanosti.
Pritom, naglasio je, Hrvatska daje ogromnu političku podršku Bosni i Hercegovini, osobito pri donošenju strateške odluke Europskoga vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Dodao je da je u tri mjeseca imao prigodu obići tri najveća grada u BiH – Sarajevo, Banja Luku i Mostar.
Osvrnuo se i na izvanredni sastanak Europskog vijeća održan prošloga tjedna, kazavši da je glavne tema, uz vanjsku politiku, bila pitanje konkurentnosti te izvješće Enrica Lette o jedinstvenom tržištu, naglasivši da je u tom izvješću najvažnije to što je u njega uvršteno pitanje demografije.
Podsjetio je da je upravo tu temu još 2019. Hrvatska počela nametati, čemu uostalom svjedoči i novi portfelj za demografiju i demokraciju kojem je na čelu potpredsjednica EK iz Hrvatske Dubravka Šuica.
Želimo da se budućnost sjećanja stavi u fokus kako bi mlade generacije zauzimale ispravna stajališta o najstrašnijim zločinima
Od ostalih aktivnosti, premijer Plenković osvrnuo se na obilježavanje obljetnice proboja logoraša u Jasenovcu, odavanjem počasti nevinim žrtvama i osudom zločina ustaškog režima.
“Želimo da se budućnost sjećanja, što je bila glavna tema hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, stavi u fokus i da naše mlade generacije kroz adekvatno obrazovanje i istinito informiranje zauzimaju ispravna i zrela stajališta o najstrašnijim zločinima koji su se događali tijekom Drugog svjetskog rata”, poručio je.
Dodao je da je istoga dana odana počast nevinim žrtvama na romskom groblju u Uštici.
Vlada i dalje nastavlja regulirati cijene naftnih derivata, naveo je premijer Plenković govoreći o telefonskoj sjednici na tu temu održanoj u ponedjeljak, u redovnom intervalu od svaka dva tjedna.
Da nema tih mjera, danas bi cijene i dizelskog i benzinskog goriva, kao i plavog dizela, bile 10 do 15 centi više, a cijene plina za spremnike i boce 20 do 30 centi više.
Od ostalih aktivnosti izdvojio je obilježavanje Dana Karlovačke županije, a najavio je i otvaranje Europskog seniorskog prvenstva u judu, kojem je hrvatska Vlada dala snažnu potporu.
Izvor: Vlada RH