Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, 27. svibnja, ciljani nominalni iznos je ukupno 900 milijuna eura, a moći će se ulagati u trezorce ročnosti od 91 dana, čime se planira prikupiti 250 milijuna eura, te od 364 dana, uz ciljani iznos od 650 milijuna eura.
I ovaj put će postojati dva kanala upisa – putem 170 poslovnica Fine te digitalne platforme e-riznica. Datum izdanja trezorskih zapisa je 6. lipnja, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, godišnji prinos za “trezorce” ročnosti od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na konferenciji za medije.
“Trezorci” se kupuju uz popust pa minimalni iznos ulaganja za jedan “tromjesečni” trezorski zapis iznosi 990,74 eura, odnosno 964,88 eura za onaj s dospijećem od godinu dana.
Tako, građani će po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu ročnosti tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura. Prinosi na dvije ročnosti su tako identični kao i u izdanju trezoraca u veljači ove godine.
Upis trezoraca za građane do 3. lipnja
Rok upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je 3. lipnja do 11 sati, dok će idućeg dana od 9 do 11 sati “trezorce” u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači.
U nešto više od godinu dana ovo će tako biti već četvrto izdanje vrijednosnih papira države koje će moći kupiti građani, od toga treće trezorskih zapisa, koje su građani mogli upisati i lanjskog studenog i u veljači ove godine, pri čemu je samo u tom najrecentnijem izdanju više od 37 tisuća građana za trezorce uplatilo 957 milijuna eura.
U dosadašnja dva izdanja narodnih trezoraca i jednom narodnih obveznica sudjelovalo je ukupno oko 118 tisuća građana, a kako je istaknuo Primorac, ukupno je upisano oko 3,3 milijarde eura, čime se oko šest posto ukupnog javnog duga nalazi u rukama hrvatskih građana.
Kao i kod ranijih izdanja, napomenuo je ministar, Ministarstvo financija zadržava pravo prihvaćanja većeg iznosa od nominalnog, “ukoliko se pokaže da bi to bilo oportuno za državni proračun i upravljanje javnim dugom”. S druge strane, postoji i mogućnost prihvaćanja manjeg iznosa od ciljanih 900 milijuna eura, dodao je.
Upis u prvom krugu koji počinje u ponedjeljak imaju isključivo fizičke osobe, punoljetni hrvatski državljani u Republici Hrvatskoj i izvan nje, te strani državljani, rezidenti u Hrvatskoj.
Kao i ranije, jedan ulagatelj može upisati samo jednu ponudu za istu emisiju, bilo u poslovnici Fine ili putem internetskog upisa. Za fizički upis u Fini građani sa sobom moraju ponijeti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a jedan od podataka koji moraju imati “pri ruci” je i onaj o broju računa u poslovnoj banci. Za upis putem digitalne platforme ključni su podaci OIB i IBAN.
Nakon što dobiju dokument s podacima, građani moraju izvršiti i uplatu, što mogu također učiniti u Fini, u bilo kojoj poslovnoj banci, kao i putem internet bankarstva.
Kada je riječ o gotovinskim uplatama u Fini, za uplate do deset tisuća eura ne plaća se naknada za platni promet, dok se za uplate iznad tog iznosa plaća jedinstvena naknada prema cjeniku Fine.
U srpnju izdanje nove narodne obveznice
Primorac je otkrio da je u planu izdanje narodne obveznice početkom srpnja, što je u skladu s potrebama države za refinanciranjem pojedinih obaveza, s obzirom i da u sedmom mjesecu na domaćem tržištu dospijeva jedna obveznica vrijednosti 1,4 milijarde eura.
Ističući da se opcije još razmatraju, da je sve još podložno promjenama pa se rečeno još ne može smatrati najavom, ministar je rekao da će planirano novo izdanje narodne obveznice vjerojatno također imati dva roka dospijeća, moguće tri i deset godina, a ukupni ciljani iznos bi mogao biti između dvije do 2,5 milijarde eura.
Po Primorčevim riječima, trogodišnja obveznica, ako joj to bude ročnost, svakako će biti namijenjena i građanima, a svakako se razmišlja da im bude omogućeno ulaganje i u desetogodišnju obveznicu.
S obzirom da bi bila riječ o prvim izdanjima takve dulje ročnosti, mogao bi se i testirati općeniti interes građana za takva izdanja, a po ministrovom mišljenju on bi mogao biti dobar, s obzirom da bi prinos na takva dugoročna ulaganja vjerojatno bio značajniji od kamatnih stopa na tržištu, koje će se prema očekivanjima postupno snižavati.
Odgovarajući na pitanje novinara o optimalnom postotku javnog duga u rukama građana, Primorac je rekao da bi u kratkoročnom horizontu to moglo iznositi oko deset posto.
“Nije cilj da dug u potpunosti transformiramo da u njegovoj strukturi ulagača budu dominantno zastupljeni građani. Ali ih je cilj postupno sve više uključivati, ali i dalje naravno računamo na naše institucionalne investitore”, zaključio je ministar.
Izvor: Hina/Vlada