Američka demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris pretekla je republikanca Donalda Trumpa u Iowi, pri čemu su vjerojatno glasačice odgovorne za preokret u državi u kojoj je Trump lako pobijedio 2016. i 2020., prema novoj anketi Des Moines Register/Mediacom Iowa.
Anketa među 808 vjerojatnih birača u Iowi, koji su anketirani od 28. do 31. listopada, pokazala je da Harris vodi ispred Trumpa sa 47 posto prema 44 posto u državi koja je posljednjih godina bila izrazito republikanska.
To je unutar margine pogreške od 3,4 postotna boda, ali je označilo preokret u odnosu na rujansku anketu u Iowi u kojoj je Trump imao vodstvo od 4 boda, izvijestile su novine.
“Anketa pokazuje da se žene – osobito one koje su starije ili politički neovisne – okreću prema Harris”, rekao je Register.
Trump je osvojio Iowu u posljednje dvije predsjedničke kampanje za više od 9 postotnih bodova 2016. i 8 postotnih bodova 2020. godine.
Trumpova kampanja objavila je da ta anketa ne odražava stanje biračkog tijela u Iowi.
Pozvali su se na anketu Emerson College Polling o sličnom broju vjerojatnih glasača od 1. do 2. studenog koja je imala potpuno drukčiji rezultat, s Trumpom ispred Harris za 10 bodova.
Ova anketa također ima marginu pogreške od 3,4 postotna boda.
Istraživanje koledža Emerson pokazalo je da je Trump snažno vodi u odnosu na Harris među muškarcima i nezavisnim kandidatima, dok je Harris imala dobre rezultate kod onih mlađih od 30 godina.
Na nacionalnoj razini, Harris i Trump su u tijesnoj utrci za Bijelu kuću, a prijevremeno glasanje je u tijeku. U utorak su izbori.
Tko god pobijedi u Iowi, prikupit će šest glasova elektorskog koledža.
Za osvajanje Bijele kuće potrebno ih je ukupno 270.
Obje su kampanje usredotočile napore u završnici na presudne države kao što su Sjeverna Karolina, Pennsylvania, Michigan i Wisconsin.
Ukrajina zabrinuto iščekuje američke predsjedničke izbore
Ukrajina, iscrpljena nakon gotovo tri godine ruske invazije, nervozno očekuje američke predsjedničke izbore u utorak, pri čemu neki strahuju od “katastrofe” u slučaju pobjede Donalda Trumpa, a mnogi se nadaju da Washington neće napustiti svoga saveznika u kritičnom trenutku.
Svega dva dana prije izbora, ukrajinska vojska, kojoj manjka ljudstva i streljiva, gubi teritorij. Rusija bi, pak, uskoro mogla dobiti pojačanje sjevernokorejskih vojnika.
Otkako je izbio rat 2022., saveznici iz NATO-a predvođeni Washingtonom pružaju ključnu vojnu i financijsku podršku vrijednu desetke milijardi dolara, što je Kijevu omogućilo da se nastavi boriti protiv znatno jačeg protivnika. No, Europa i SAD već mjesecima sve više oklijevaju.
Trump nije dao nikakve naznake da će Kijevu pružiti sredstva potrebna da porazi Rusiju.
“Pobjeda Trumpa bi stvorila ozbiljne rizike. Situacija će biti zabrinjavajuća”, kazao je Oleg Šamšur, bivši ukrajinski veleposlanik u SAD-u za AFP.
Najveći strah Ukrajine je da će ih republikanski milijarder Trump napustiti, naročito nakon što je kritizirao američku pomoć i tvrdio da bi on mogao okončati rat “za 24 sata”.
Trump i njegov tim “ne vjeruju u ukrajinsku pobjedu” te žele “zaustaviti rat pod svaku cijenu” kako bi se usredotočili na sukob s Kinom, smatra Šamšur.
Bez teritorijalnih ustupaka
Donald Trump nikada nije iznio pojedinosti o svojim planovima niti je javno podržao “pobjedu” Kijeva. Štoviše, optužuje ga se da se divi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Prema zapadnim medijima, Trumpov plan bi uglavnom bio povoljan za Rusiju. Sastoji se od demilitarizacije područja koje je okupirala Moskva (oko 20 posto ukrajinskog teritorija), a da se pritom ne dopusti Kijevu da vrati kontrolu nad tim područjem.
Ukrajina bi također trebala odustati od svojih težnji za članstvom u NATO savezu, što zahtijeva Kremlj.
Šamšur takav plan drži “katastrofalnim” jer bi Rusija tada obnovila svoju vojsku i kasnije mogla ponovo napasti kako bi “potpuno uništila Ukrajinu”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je već isključio mogućnost bilo kakvih teritorijalnih ustupaka.
“Ukrajina neće priznati te teritorije (kao ruske) što god bilo, neovisno o ishodu američkih izbora”, kazao je Zelenskij, priznavši da bi Moskva mogla “okupirati dodatna” područja ako Washington smanji svoju podršku za Kijev.
S druge strane, viši dužnosnik u ukrajinskom predsjedništvu je za AFP rekao da je rujanski sastanak između Zelenskija i Trumpa u SAD-u prošao “veoma dobro”.
“Trump vjerojatno neće htjeti biti čovjek s kojim je Amerika izgubila od Putina”, kazao je dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
Dodao je da Ukrajina “radi na tome” da izgradi dobre odnose s oba predsjednička kandidata: demokratkinjom Kamalom Harris i republikancem Trumpom.
‘Katastrofa’
Američki izbori odvijaju se u kritičnom razdoblju za Kijev.
Ruska vojska je u listopadu osvojila gotovo 500 četvornih kilometara u Ukrajini, što predstavlja najveće dobitke u mjesec dana od ožujka 2022., s početku sukoba.
U Donjeckoj oblasti, na koju se odnose dvije trećine tih dobitaka, 51-godišnji ukrajinski narednik Sergij nastoji biti pragmatičan.
“Nije me briga tko će pobijediti. Najvažnije je da nas Sjedinjene Američke Države nastave podržavati”, kazao je za AFP, priznavši da bi republikanska pobjeda “mogla biti katastrofa”.
Ukrajina se već suočila s otporom republikanaca. Krajem 2023. i početkom 2024., Trumpovi pristaše su blokirali američku vojnu pomoć, zbog čega su ukrajinske snage morale racionirati streljivo, što je Rusiji omogućilo nadmoć.
Bogdan, mladi vojnik koji se bori u istoj pokrajini, nada se da će Trump “„htjeti ponovo pokazati američku snagu i odlučnost” i da će se američka vojna pomoć pojačati kako bi se Kijevu pomoglo da porazi Rusiju, strateškog suparnika Washingtona.
Rodion, drugi vojnik intervjuiran u Harkivu, također je optimističan.
“Znam da nas neće izdati”, kazao je vojnik, obvezavši se na borbu “do kraja, do naše pobjede”.